NOTNI SUSTAV
Prije nego što započnem sa objašnjavanjem samo želim reći da će ova cijela serija teorije biti napisana od nekoga tko je to nekada učio, tj. ja. samo želim upozoriti da me obavezno ispravite ako nesto krivo bude protumačeno, napisano itd. Ovo sam ucio prije dosta vremena tako da cu dati sve od sebe da to objasnim kako najbolje mogu.
SOLFEGGIO(solfeđo)- predmet u glazbenoj školi na kojem se uči čitati note, otkucavati ritam, zabilježiti ono što čujemo(tzv. skidanje po sluhu).
Ovo je ustvari vrlo lagan predmet ako si zaista date malo truda da pohvatate on osnovno na početku učenja. Kasnije će te to znanje samo usavršavati i primjenjivati u svakodnevnom životu.
TON- zvuk koji čujemo i koji sviramo. NOTE- znakovi kojima zapisujemo tonove.
(...još ovnovnih pojmova OVDJE)
CRTOVLJE- prostor u koji upisujemo note. Sastoji se od pet crta i četiri praznine. Crtovlje ce vas podsjetiti na TABove, ali kod tabova crte znače žice a ovdje to nema nikakve veze sa žicama. Osim osnovnih crta, imamo još i pomoćne crte koje se mogu pisati ispod i iznad crtovlja ovisno o potrebi.
NOTE PO OBLIKU I TRAJANJU:
Note traju određen broj otkucaja u određenom tempu. Što je otkucaj? Ako ste imali priliku cuti metronome I njegovo tik-tak onda vam je vec poznat otkucaj. Svaki taj tik ili tak je jedan otkucaj.
Note s lijeve na desnu stranu:
Cijela nota: Traje 4 otkucaja ili 4 dobe Polovinka: Traje 2 otkucaja ili 2 dobe Četvrtinka: Traje 1 otkucaj ili 1 dobu Osminka: Traje ½ otkucaja ili ½ dobe Četvrtinka s točkom: Traje 1 ½ otkucaja ili 1 ½ dobe
Točka produžuje trajanje note za pola njezine vrijednosti. Dakle ako imamo polovinku s točkom onda ona traje 2 otkucaja I pola njezine vrijednosti što zajedno iznosi 3 dobe ili tri otkucaja. Isto tako točku možemo dodati bilo kojoj noti.
Postoji jos I nota brevis koju nažalost nisam uspio pronaći u GP. Traje osam doba ili otkucaja a piše se kao cijela nota samo smještena u zagradu, točnije kao modul iz matematike. Ako si zamislimo cijelu notu kao jabuku, I sada tu jabuku prerezemo na pola dobit cemo dvije polovice to jest dvije polovinke. Ako te dvije polovice razrežemo svaku još na pola dobiti ćemo četiri četvrtinke I tako dalje. Sad dalje možete već zamisliti kako se note poslije osminke zovu.
KLJUČEVI
Ključ ( fr. I engl. clef) je u glazbi oznaka opsega visine tonova koji će biti zapisani u notnom sistemu. U partiturama za instrumente sa određenom visinom tona se danas koriste tri vrste ključeva: Ge-ključ, Ef-ključ i Ce-Ključ. Sva tri nose imena po tonu čija se pozicija u notnom sistemu njime obilježava. Ako se iznad ili ispod ključa nalazi mali broj 8, ista označava transpoziciju partitura za jednu oktavu naviše (ako je broj iznad ključa) ili naniže (ako je broj ispod ključa). Ova oznaka se po pravilu sreće samo kod Ge i Ef-ključeva.
Ge-ključ (violinski ključ) je, odmah poslije bas ključa, najčešće korišten ključ. Njime se označava mjesto tona g1 u notnom sistemu, koje se nalazi točno na početku zavoja znaka. Većina drvenih puhačkih instrumenata, kao i limeni puhački instrumenti sa opsegom u višim registrima, udaraljke sa određenom visinom tona kao i violine se zapisuju u violinskom ključu.
Ef-ključ (bas-ključ) kojim se označava mjesto f (malo ef) u notnom sistemu. Malo ef se nalazi na liniji između dvije točke koje pripadaju ovom simbolu ili na točki kojom počinje njegov zavoj. Najčešće, ovo mesto je četvrta crta notnog sistema. Nekad je ovaj ključ označavao malo ef na srednjoj liniji notnog sistema i nosio je naziv bariton ključ, ali se ovaj zapis u suvremenoj notaciji izgubio.
U današnje vrijeme jako rijetko korišteni Ce-ključ podsjeća na dva obrnuta latinična slova C koja stoje jedno nad drugim. Između ta dva slova stoji oznaka u obliku vrha koplja koja označava ton c1. Vrh ovog ključa može obilježavati ton ce na različitim crtama notnog sistema i u zavisnosti od ovoga dobija ime. Najčešće je ovo srednja crta (altovski ključ) ili četvrta crta odozdo (tenorski ključ). Pored njih postoje sopranski ključ (ton ce na prvoj crti odozdo) i mecosopranski ključ (druga crta odozdo), koji je još poznat i kao flautalto-ključ jer se u njemu pišu dionice za alt flaute. Sopranovski ključ se nekada koristio za dionice violina I a-klarineta
Svi ovi ključevi, kojih je nekad bilo čak osam, su bili uvedeni u upotrebu u doba renesanse kada se započelo sa tiskanjem partitura. Naime bilo je velikih problema sa tiskanjem pomoćnih crta što se efikasno izbjegavalo upotrebom ovih ključeva. Iako danas ovakvi problemi ne postoje, gore navedeni ključevi su se u manjoj mjeri održali u glazbenoj literaturi.
LJESTVICE
TVORBA DURA
Dakle, mnogi od vas bi željeli naučiti ljestvice ali ne znate od kud početi i kako to sve zapamtiti?? Evo, ja ću vam pokušati na što jednostavniji način prikazati tvorbu Durske ljestvice! Ako što pogriješim, molim nekoga da me ispravi. Dakle krećemo sa lekcijom.
Svi znamo (ili bi trebali znati) da je ljestvica niz od 8 tonova poredanih po visini. Nekada davno, razjašnjeno je da će se instrumenti ravnati po tonu A za koji je određeno da će iznositi 440 hz.Zato na vrhu vaših štimera piše 440 i kada stisnete ton a na 5. polju 1. e žice, kazaljka mora doći na tih 440 hz.Tako i glazbena vilica vibrira na toj frekvenciji kad je otresete od beton i na njoj piše A.
Dakle,da ne filozofiram previše:
C-dur ljestvica je najjednostavniji primjer za objašnjenje.Ona ide ovako: C D E F G A H C Kao što vidite ima 2 puta C! Zašto? Jer su to svi tonovi!!To je jedna oktava.Ona se dakle nastavlja u nedogled,vrti se u krug,samo prelazi u drugu oktavu, ali tonovi ostaju isti!Između tih tonova postoje polutonovi. Zamislite stepenice na kojima je svaka druga stepenica rupa.Imate stepenicu,rupu,stepenicu,rupu itd...tako i između tonova postoje takozvani polutonovi.Poluton dobijemo tako da na osnovni ton dodamo nastavak -is ili -es. zamislite ovako: imate ton C koji je osnovni ton. S njegove ljeve i desne strane postoji poluton. dakle,s ljeve su niži tonovi,s desne višlji. Znači imamo Ces,C,Cis! Tako za svaki ton! dakle ako idemo povisivati ove tonove dobit ćemo: CIS DIS EIS FIS GIS AIS HIS CIS itd,a ako idemo snižavati tonove onda će to biti: CES DES ES FES GES AS BE CES. (ovo BE je ustvari HES,ali po kodeksu se sniženi H tako zove). Oznaka za povišeni ton su male ljestve pokraj tona npr: C# D# E# itd,a oznaka za sniženi ton je malo b pokraj tona,znači: Db Gb Cb itd...
Sada ste upoznati sa svim tonovima koji postoje na fretboardu i bilo kojem instrumentu.
Dakle vratimo se na ono sa stepenicama.U ljestvicama postoje cjeli stepeni i polustepeni.Cjeli stepen je razmak između 2 tona,a polustepen je razmak između jednog tona. Dakle cjeli stepen od tona C bit će D,a polustepen od tona C bit će C#!
FORMULA ZA DUR: SVAKA DURSKA LJESTVICA IMA POLUSTEPENE IZMEĐU 3-4 i 7-8 stupnja!
stupnjevi su tonovi,inače se označavaju rimskim brojem ispod tona.
Dakle,uzmite vašu gitaru.Ton C nalazi se na 5 žici (predzadnjoj) na 3. polju.Krenimo brojati stepene. Stisnite 5. žicu na 3. polju (C),zatim jedan stepen preskočite (jedno polje na gitari) te stisnete 5. polje na 5. žici (ton D).Opet preskočite jedan stepen,idući ton biti će ton E na 7. polju 5. žice.Sada dolazi polustepen izme 3-4 stupnja.To su tonovi E i F.Dakle ako znamo da je ton e na 7. polju 5. žice,i brojimo jedan POLUSTEPEN znači da će sljedeći ton biti F na 8. polju 5. žice.Tako dalje primjenjujete opet jedan stepen sve dok ne dođete do polustepena između 7-8 stupnja.Tada opet nema razmaka imeđu polja,nego pritisnete susjedno polje.
Idemo to sada razraditi i pojasniti do kraja znači,ovu formu možete primjeniti na bilo kojoj žici od bilo kojeg tona i uvjek će vam zvučati pravilno.Samo polako i ne brzajte.Sada ću vam pokušati pojasniti kako da to primjenite na svim žicama! Ova slova su tonovi svake žice bez da stišćete polja.Ako primjenimo formulu tonova,dakle sa povišenim tonovima (svaki ton predstavlja jedno polje na gitari) dobit ćemo ovo ispod ove slike: Akordi/Tabovi: E------------- H------------- G-------------- ovo sve su prazne žice D-------------- A--------------- E---------------
ako krenemo stiskati polja jedno po jedno dobijemo ove tonove: Akordi/Tabovi: E F F# G G# A A# H C C# D D# E----- H C C# D D# E F F# G G# A A# H------- G G# A A# H C C# D D# E F F# G------ D D# E F F# G G# A A# H C C# D------- A A# H C C# D D# E F F# G G# A---- E F F# G G# A A# H C C# D D# E-----
dakle ovo je prikaz tonova na vratu do 12. polja koje predstavlja oktavu (ono između C-C,tako je za sve)
Da objasnim zašto nema His i Eis!Upravo zato što imeđu e i f ne postoji ton,eis je f a fes je e!Tako je sa H i C! To su ti 3-4 i 7-8 stupnjevi!Zato svaki dur mora imati polustepen između tih stupnjeva jer je tako određeno!Iz kojeg god tona krenete svirat zvučat će dobro jer su to ti polustepeni ako primjenjujete formulu,naravno!
Dakle krenete iz A žice 3. polje i to je C.
Sve što trebate znati je žice napamet!Dakle ovo E H G D A E
Prvi korak: Krenite iz žice A, i odsvirajte samo C,D,E. Drugi korak:Iz žice D odsvirajte samo F,G,A. Treći korak: Iz žice G odsvirajte H i C
EVO GA! U 3 koraka imate ključ za sve ljestvice na fretboardu!Odsvirajte si ovaj dur par puta i zapamtite shemu.Pomaknite se za jedno polje naprijed i odsvirajte POTPUNO istu shemu!Izaberite bilo koje polje na A žici ili na E (debeloj) žici i svirajte potpuno istu shemu i to je to!
Detaljna Razrada Melodijske Mol Skale
Melodijska mol skala
NAPOMENA: Koristim američki sustav nota. Znači, H je B, a B je Bb.
Ova ljestvica je specifična po tome što po pravilu nije ista kad se diže i kad se spušta:
Prvi slučaj: 1 2 b3 4 5 6 7 Drugi slučaj: b7 b6 5 4 b3 2 1
Primijetite da je drugi slučaj zapravo prirodna mol skala (eolski modus). Melodijsku mol skalu je najlakše shvatiti kao dur skalu sa mol trojkom (b3), tj. mol skalu sa svim drugim osobinama dura.
Znači:
1. C D Eb F G A B 2. Bb Ab G F Eb D C
Vaš je izbor hoćete li poštovati to pravilo, jer ima puno primjera u kojima se to ne poštuje. Muzičku teoriju ne treba shvatiti kao set pravila koje se ne smije prekršiti, već kao savjete, koje ako želite, ne trebate poštovati.
Akordi
1. Cm maj7 (C Eb G B) 2. Dm m7 (D F A C) 3. Ebaug maj7 (Eb G B D) 4. F 7 (F A C Eb) 5. G 7 (G B D F) 6. Adim – Am7b5 (A C Eb G) 7 Bdim – Bm7b5 ( B D F A)
Naravno, sedmice ne trebate dodavati, tu sam ih stavio samo da ne moram produživati listu.
Modusi
1. Melodijski mol
Koristite preko mM7 akorda.
2. Dorska b2
Intervali:1 b2 b3 4 5 6 b7 Note: C Db Eb F G A Bb
Mogla bi se koristiti premo mb9 akorda, no za to se uobičajeno koristi frigijski modus koji daje malo egzotičniji zvuk. Najviše se koristi preko susb9 akorda (1-4-b7-b9).
3. Lidijska #5
Intervali: 1 2 3 #4 #5 6 7 Note: C D E F# G# A B
Najčešće se koristi preko aug akorda, ili aug #4 akorda (1-3-#4-#5)..
4. Lidijska dominantna
Intervali: 1 2 3 #4 5 6 b7 Note: C D E F# G A Bb
U pravilu se koristi preko bilo kojeg dominantnog akorda sa #4 i dominantnog akorda koji se ne razrješuje za kvintu dublje. Da malo to objasnim:
G7 – C G7 se ovdje razrješuje za kvintu dublje, ovo je uobičajen način.
G7 – Fmaj7 G7 – Am7 - G7 se ovdje ne razrješuje za kvintu dublje, i ovdje koristite G lidijsku G7 – C#m7b5 dominantnu.
5. Miksolidijska b6
Intervali: 1 2 3 4 5 b6 b7 Note: C D E F G Ab Bb
U pravilu se koristi preko 7b13 akorda. Ovaj ćete modus rijetko vidjeti izvan klasične i neoklasične glazbe, zato jer će se preko 7b13 akorda u jazzu koristiti altered modus.
6. Lokrijska sa prirodnom dvojkom (Locrian natural 2)
Intervali: 1 2 b3 4 b5 b6 b7 Note: C D Eb F Gb Ab Bb
Odlično zvuči preko m7b5 akorda.
7. Altered Dominant
Ne znam prevesti ovo altered, da me ubijete…
Intervali: 1 b2 #2 3 #4 #5 b7 Note: C Db D# E #F #G Bb
Savršena za kreiranje tenzije u dominantnom akordu i za sviranje preko dominantnih akorda sa tenzijama. Tenzije su note u akordu izvan njegove prirodne dur skale : b7, b9, #9, #11, #13… A ova ih ljestvica ima sve. Najčešći način korištenja ovog modusa je stvaranje tenzije u dominantnom akordu i razrješivanje. To razrješivanje će biti veoma jako, zbog puno tenzija u prijašnjem akorda.
Ako vam se čini da je ovo teško zapamtiti, uopće nije. Podrazumijeva se da znate moduse dur skale, znate njihove intervale, a skoro svaki modus se zove ''ime dur modusa'' + ''razlika (povisilica, snizilica)'', pa sami računajte dok se ne naviknete. Nisam vam dao nikakve tabove, jer skala jednostavno nije 1 položaj, već sve note koje su u skali preko cijelog vrata. Za početak, sami izvedite 2-3 položaje, pa ih sve spojite u 1 veliki položaj preko cijelog vrata.
Određivanje povisilica/snizilica u ljestvicama
Dakle, sada ću vam pokazati kako najlakše skužiti koliko neka dur/mol skala ima povisilica/snizilica bez ikakvog štrebanja, jedino kaj se morate naštrebati su povisilice i snizilice.
Relativni molovi i durovi
Za ovaj dio ćete svladati još pronalaženje relativnih (paralelnih) durova i molova. C dur i a mol su paralelne ljestvice. D dur i h mol su paralelne ljestvice itd. E sada kako se mogu pronaći paralelni molovi i durovi? Imamo D dur ljestvicu i moramo joj naći relativnu mol ljestvicu. Postupak: Nađemo ton D na gitari (simbolizira D dur ljestvicu) i spustimo ga za malu tercu. Dolazimo do tona H (simbolizira h mol ljestvicu). Znači D dur i h mol su relativne ljestvice. Mol ljestvice su uvijek za malu tercu niže od relativne dur ljestvice. Da imate poznatu c mol ljestvicu i morate joj pronaći relativni dur, morate učiniti sljedeće; naći ton C na gitari i povisit ga za malu tercu, dolazite do tona D#, Znači c mol i D# dur su relativne ljestvice. Kužite? E sad kad smo to riješili idemo dalje…
Za one koji neznaju:
Povisilice: F# C# G# D# A# E# H# Snizilice: B Eb Ab Db Gb Cb Fb
Sada krećemo na posao:
Povisilice:
Dur ljestvice
Svi znate (barem bi trebali) da C dur nema niti jednu povisilicu/snizilicu. I sada želite naći dur sa jednom povisilicom (a to je ujedno i prva po onom redosljedu, znači F#). Postupak je sljedeći; nađete ton F# na gitari i ''popnete'' ga za polustepen. Dolazite do tona G, i dobili ste dur ljestvicu sa jednom povisilicom (G-dur). Da bi dobili ljestvicu sa dvije povisilice (F# i C#), sada ton C# ''penjete'' za polustepen i dolazite do tona D, znači ljestvica sa dvije povisilice je D dur. I tako dalje za svaku povisilicu. E sad, da preokrenemo pitanje; Koliko povisilica ima A dur? Sada nađete ton A i ''spustite'' ga za polustepen i dođete do tona G#. E sad se sjetite onog popisa povisilica i odčitate sve povisilice ispred G# i još k tome uključite G#. Znači to bi ovak zgledalo: F# C# G# D# A# E# H# I došli ste do zaključka da A dur ima tri povisilice i da su to F# C# G#. I taj postupak primjenite za bilo koju ljestvicu.
Mol ljestvice
Evo npr., pronađite koliko povisilica ima f# mol i koje su to. Prvo, f# molu pronađete relativnu dur ljestvicu. Znači ''penjete'' ga za malu tercu, dolazite do tona A. Za A dur ljestvicu znate da ima povisilice F# C# G#, pa te iste povisilice ima i f# mol. Još jedan primjer, koliko povisilica ima c# mol? Opet mu nađete relativni dur a to je E dur, za E dur znate da ima povisilice F# C# G# D#, pa te iste povisilice ima i c# mol. Kužite?
Snizilice:
Dur ljestvice
Snizilice po redu idu: B Eb Ab Db Gb Cb Fb
Ljestvica koja ima jednu snizilicu (B) je F dur to (to morate zapamtiti). Ljestvica sa dvije snizilice (B i Eb) je B dur, tri snizilice (B Eb Ab) ima Eb dur itd. Da malo to pojasnim…
Za svaku novu ljestvicu stavljate novu snizilicu s desna.
F dur-> B, B dur-> B Eb, Eb dur-> B Eb, Ab Ab dur->B Eb Ab Db Db dur-> B Eb Ab Db Gb Gb dur-> B Eb Ab Db Gb Cb Cb dur-> B Eb Ab Db Gb Cb Fb
Ime tonaliteta se određuje po predzadnjoj snizilici.
F dur-> B, B dur-> B Eb, Eb dur-> B Eb, Ab Ab dur-> B Eb Ab Db Db dur-> B Eb Ab Db Gb Gb dur-> B Eb Ab Db Gb Cb Cb dur-> B Eb Ab Db Gb Cb Fb
Mol ljestvice:
Da bi našli koliko npr. c mol ima snizilica i koje su to, nađete mu paralelan dur. Znači ''penjete'' ga za malu tercu dolazite do tona Eb, znate da Eb dur skala ima snizilice B Eb Ab, pa te iste snizilice ima i c mol. Kužite? I tak za bilo koju ljestvicu.
